Hosting kod firme Go daddy
August 27, 2010 | Posted in Web razmišljanja | By Nikola Vejin
Pre nekoliko meseci zbog prevelikih cena kod domaćih provajdera odlučili smo da premestimo poljoprivredni forum negde u inostranstvo. Odluka je pala da to bude kod firme Go daddy koja je poznata i često se spominje. Malo smo se raspitali na Internetu, šta su i kakvi su, delovalo je sve OK.
Zakupili smo servere, koji se nalaze u Holandiji, prebacili forum i sve je delovalo sasvim fino. U sklopu hostinga smo nabacili nekoliko sajtova, svi su radili dobro. A onda je počelo da radi usporeno. Počeo sam da pregledam fajlove tražeći grešku, međutim posle nekoliko dana sve se vratilo u normalu. Pomislio sam, jbg dešava se. Međutim usporavanje se ponovo pojavilo posle desetak dana. Trajalo je koji dan, pa se onda sve vratilo u normalu. I onda se počelo vrtiti u krug. Njihov kontrolni panel je toliko konfuzan i ne pruža informacije na očekivan način, i to do te mere da mi ni u jednom trenutku nije bio od pomoći. Zapravo njihov kontrolni panel deluje kao da su ga pravili za neprijatelje, a ne za klijente.
Korisnici su imali dosta primedbi na rad foruma, stalno su se žalili i skretali pažnju na probleme. Ja sam čak i na DPT forumu pokrenuo temu o tome. E tamo su me posavetovali da uzmem drugi hosting. I počeli smo sa potragom i na kraju je izbor pao na Hostgator i njihovu ponudu.
Za sad radi testiranja smo pebacili samo blog Bubamarac. Koliko vidim ne radi loše.
A što se tiče hostovanja kod firme Go daddy, nikad više, i štaviše topla preporuka svima da beže od njih što dalje.
Kratak osvrt na ponudu za hostovanje sajtova
June 6, 2010 | Posted in Web razmišljanja | By Nikola Vejin
Posle nekog vremena rada na različitim web sajtovima, stekao sam iskustva. Isprobao sam kod nekoliko različitih firmi hostovati sajtove i uvideo izvesne razlike. Svaka ponuda ima svoje dobre i loše strane.
Prva i osnovna stvar koju moram napomenuti, izbegavajte besplatne hostinge, čak i kada su u pitanju jednostavne i obične vežbe. Čak i takva izrada web sajtova, oduzima dosta vremena. I sasvim je sigurno da ćete naići na probleme, jer svi ti besplatni sistemi imaju neka svoja ograničenja. Znači besplatni hostinzi su samo za zaobići, ja sam na svoju sreću ovo pravilo poštovao od samoga starta.
Ali da se ja sad vratim na ono zbog čega je i započet ovaj post, a to je kratak osvrt na odnos cena-ponuđene usluge. Mada je ponuda prilično velika, razlike su veoma male. Ali onda sledi iznenađenje kakvom se nisam nadao.
Stvar je bila sledeća, imao sam sajt koji je rastao i počeo sam polako da uzimam proširenja hostinga. Pregledao sam i ostale firme koje imaju u ponudi hosting, merio sam odnos protoka i ponuđenog prostora na disku sa cenom. Sve ponude su bile ujednačene, nijedna nije odskakala. Monitoring cena je trajao jedno dva meseca, a onda mi je došlo da vidim kako se to radi u belom svetu.
Počeo sam surfovati po njihovim sajtovima, i usledilo je veliko iznenađenje. Posle jedno dva sata surfovanja i upoređivanja paketa, te potom čitanja postova po forumima odlučio sam se za Go daddy i njihov paket ECONOMY PLAN.
Kod domaće firme sam ima paket koji su oni nazivali Premium, a nudio je 3 GB za smeštaj sajta na serveru, a 100 GB mesečnog protoka. Cena za godinu dana je bila preko 90 eura. ECONOMY PLAN kod firme Go daddy je nudio 10 GB prostora na disku i 300 GB protoka mesečno po ceni 20 dolara godišnje.
Ugavnom sistem plaćanja sad nije komplikovan, relativno smo se primakli svetskim trendovima, pa se i kod domaćih banaka mogu naći kartice za plaćanje u inostranstvu. A trud se na kraju isplati višestrukom uštedom.
Kada vežba uspe
May 18, 2010 | Posted in Web razmišljanja | By Nikola Vejin
Za učenje kako se pravi web sajt, najbolje jeste da se zakupi neki manji paket za hosting i uzme neki domen. pa da se lepo i opušteno radi. Opšta je preporuka da se izbegavaju besplatni hostinzi i neke varijante besplatnih domena. To jeste na prvu ruku primamljivo, ali je na duži rok veliki problem.
I tako sam ja krenuo prvi sajt i uz njega sam digao forum. Sajt je bio napravljen sa HTML, a forum je bio SMF. U to vreme SMF još uvek nije dominirao kada su u pitanju besplatni forumi, ali sam se ja eto odlučio za njega i nisam pogrešio. Potom je usledio blog na bloggeru, i to mogu reći da mi je bila greška. Zatim sam radio još neke sajtove, pa sam probao da idem ortakluk sa nekim ljudima. Zatim izrada sajtova za ljude iz Beograda, pa jedan forum za inostranstvo. Svašta se tokom rada naučilo.
Ali je ključna stvar da se samo kroz rad može nešto naučiti, samo isprobavanjem raznih tehnika. Nešto se pokaže kao dobro, nešto kao lošije. A tehnika izrade sajtova samo ide napred, potrebno je samo učiti i isprobavati nove stvari.
U toj celoj priči ja sam se odlučio da napravim i jedan čist forum, da vidim kako će se on dalje razvijati. Odlučio sam se da to bude poljoprivredni forum, a za naziv sa se odlučio da bude Poljoinfo.com. U početku je to išlo prosečno, bilo je nešto posetilaca, malo se pisalo. Ja sam ubacivao i brisao različite modove, modifikovao grafičke teme. I onda sam ustanovio da forum raste, polako se izdvojio od ostalih sajtova koje sam pokrenuo kao vežbe.
Broj unikatnih posetilaca se povecao na 300 na dnevnom nivou, što je u tom trenutku za mene bila impozantna cifra. Debelo sam kaskao za konkurenskim forumima slične tematike, ali se nisam na to obazirao, jednostavno sam nastavio da radim kako sam mislio da treba. Išlo je tako i poseta je nastavila rasti. Počeo sam pratiti razvoj situacije na konkurenskim sajtovima, njihov razvoj, tražio sam propuste na njima i to sam unapređivao na svom forumu. Polako sam počeo da ih sustižem, ali je to i dalje bila vežba, a onda sam shvatio da ću prestići uskoro glavnog konkurenta.
To se i desilo pre nekoliko meseci, sada je moj poljoprivredni forum lider na našem govornom području. Situacija je takva da ne padam ispod 4 500 unikatnih poseta dnevno, a prosečan broj pregledanih stranica pri poseti jeste preko 8. Zimus dok nije bila sezona poljoprivrednih radova posećenost je bila i do 6 000 unikatnih posetilaca. Broj poljoprivrednih foruma je narastao u međuveremenu na preko 15, ali većina ih tavori i sa brojem postova i sa brojem poseta.
A za mene je taj forum samo jedna u nizu vežbi, izrada sajtova je samo hobi za mene, ali eto desilo se da je jedna vežba i uspela. Forum će se sigurno i dalje razvijati, imam već dosta planova za njega. Ali polako ne žuri mi se, uvek se mora paziti da se prate nove tehnike i novi trendovi.
Ograničavanje komentarisanja na blogovima
April 26, 2010 | Posted in Web razmišljanja | By Nikola Vejin
Između ostalih stvari, blogovi mi se sviđaju što nude mogućnost komunikacije između autora i posetilaca. To i jeste u osnovi jedna od osnovnih stavki cele Web 2.0 priče, da se može komunicirati sa sajtom i njegovim autorom. U ovom slučaju komunikacija ide sa blogom.
Ta komunikacija na blogovima ide u vidu komentara koji se mogu ostaviti posle posta, a koji povremeno se razviju u pravi dijalog. I to kako između autora posta i posetioca, tako se može razviti diskusija između više stalnih posetilaca bloga.
Naveći problem u tome predstavljaju spameri, koji nas prosto zatrpavaju svojim smećem. Drugi problem jeste taj što sami autori bloga ne znaju da nameste blog na način da komentarisanje bude lagano i brzo. U stvari sami blog servisi, na kojima je registovan najveći broj blogera, nemaju jasno objašnjeno kako da se omogući jednostavno i efikasno komentarisanje.
Pokušaj da se spemeri stave pod kontrolu jete uvođenje atributa nofollow, i koji uglavnom dobro odrađuje svoj posao. Captcha je takođe jedan od načina da se spreči spamovanje na blogovima pomoću kometara. To je u osnovi kvalitetno rešenje, a danas se mogu naći veoma jednostavna rešenja za podešavanje.
Ako izuzmemo cenzurisanje kometara na blogovima od strane vlasnika blog servisa, ostaji da su još samo loše podešeni uslovi za kometarisanje najveća prepreka za pisanje kometara na blogu. U osnovi to je problem koji mora da reši sam vlasnik bloga, tako što će odvojiti malo svoga vremena i podesiti opcije na kvalitetan način. Bitno je korisnicima omogućiti jednostavnost prilikom ostavljanja komentara, a u isto vreme postaviti dovoljno kvalitetnu zaštitu od stoke koja nas konstantno spamuje.
Pisanje komentara unutar koda
April 13, 2010 | Posted in Web razmišljanja | By Nikola Vejin
Izrada web sajta je standardan posao koji se radi iz jednog poteza. Počinje se sa izradom izgleda sajta, koji se snimi kao slika, potom izbor platforme sa će se raditi sajt i potom izrada koda za sajt. I to je jednostavniji deo, ono što sledi je značajno komplikovanije od toga. A to je održavanje i povremeno osvežavanje sajta sa novim elementima grafičkog dizajna.
Ukoliko je za izradu web sajta i njegovo odražavanje zadužena ista osoba, to bi teoretski trebalo biti lako, međutim i tu se desi da se zaboravi za čega koji deo koda služi. A ako se za održavanje zaduži druga osoba, onda nastaje komplikacija, pošto svako ima svoj stil pisanja koda i svoje metode kako će da odradi neki postupak.
Da bi se to olakšalo do maksimuma i izbegao problem koliko je to moguće koriste se kometari koji se pišu unutar programskog koda.
Za HTML kod ide sledeći format komentarisanja
<!-- Ovo je primer HTML kometara -->
CSS komentarisanje ide ovako
/* Ovo je primer kako se piše komentar unutar CSS dokumenta */
U PHP kodu se piše komentar na tri načina načina
prvi način
<?php
echo "hello";
//ovo je kometar
echo " there";
?>
drugi način
<?php
echo "hello";
# ovo je kometar
echo " there";
?>
treći način
<?php
echo "hello";
/*
Koristeći kosu crtu i zvezdicu
možete da napišete velike komentare
unutar koda
*/
echo " there";
?>
Ovo su primeri za programske jezike koji se najčešće koriste pri izradi web sajtova. Uglavnom trebaju biti jasni i kratki i treba ih biti mnogo. Na taj način se može izbeći veći deo problema.
Ja pošto se bavim izradom web sajtova povremeno, moram pod obavezno da ih koristim. Jednostavno mi se dešava da zaboravim šta sam sređivao u prethodnome periodu i onda potraje dok to shvatim posmatrajući samo kod. Međutim kada pišem komentare sve to ide mnogo brže i lakše, a samo pisanje kometara ne zahteva neko posebno angažovanje i kao što se vidi iz primera iznad nije komplikovano.
Čak i ako bi neko drugi nastavio da radi na održavanju sajtova koje sam pravio, verovatno će i njemu kometari koje sam ostavio biti od velike pomoći.