Adbuka i zarada
May 16, 2014 | Posted in Na Internetu ima | By Nikola Vejin
Ako vam je zarada uvek ista, a radite preko Intrneta trebate se zabrinuti Globalno gledano broj korisnika raste, budžeti za oglašavanje rastu i u skladu sa tim je normalno da vaša zarada raste. Sada je više nego pre potrebno da se dodatno raspitate i sakupite dodatne informacije o tome kako da monetizujete svoj sajt.
Volim da pratim šta se preporučuje i šta se ne preporučuje od dodatnih načina kako da se zaradi od veb sajta. Jedna od tih stvari jeste Adbuka, sistem za prikaz reklama koji se zasniva na kontekstualnom oglašavanju. Napravio sam nalog i testirao ga u periodu od mesec dana, a nakon toga sam ga uporedio sa drugim mrežama. Zarada je upola manja od Adsensa, što ga čini veoma privlačnim da se ukomponuje na sajtovima koji već prikazuju oglase od Googla.
Osim same sume koju sam zaradio, testirao sam i način izrade reklama i kako se to sve beleži u statistici. Prvo što ću reći vezano za tu statistiki da je to sve prikazano na veoma jednostavan način, bez ikakvih preteranih detaljadetalja. Za razliku od toga izrada banera koji će se prikazivati je veoma bogata opcijama. Veoma veliki plus sa moje strane je to što je moguće praviti oglase bilo koje dimenzije i na taj način ih maksimalno prilagoditi sajtu. Tu ima ograničenja, ali se sve to ipak na kraju isplati jer se može dobiti oglas prilagođenih dimenzija, za razliku od ostalih mreža koje imaju unapred definisane veličine oglasa i dozvoljavaju malo igranja sa bojama.
Isplata sa ove mreže se vrši tek kad suma pređe 5000 dinara, do čega ja nisam došao jer sam samo bio testirao sistem. Inače se o sistemu za reklamiranje Adbuka svašta može pročitati na Internetu, što je posledica splatkarenja kojem je vlasnik bio izložen u početnom radu sajta.
I za one koji planiraju da se oglašavaju Adbuka predstavlja zanimljiv izbor, razvili su sistem koji oglaživače štiti od duplih klikova koji su veoma popularni od strane konkurencije u nekim oblastima poslovanja. Na ovo sve što sam napisao se ne morate mnogo obazirati, najbolje je da napravite nalog na partner strani Adbuka i da testirate sistem na svojim sajtovima.
Zašto Google sakriva ključne reči
December 12, 2013 | Posted in Web razmišljanja | By Nikola Vejin
Život je pre bio mnogo jednostavniji, bar za one koji su pokretali neki sajt na internetu i imali želju da on donese neku zaradu. Bilo je potrebno odrediti tematiku i napisati nekih desetak tekstova, posle toga bi se sačekalo nekih mesec dana. Onda bi sledela analiza poseta sajtu i gledanje sa kojim ključnim rečima su ljudi došli na sajt. Ono što je bilo najzanimljivije posetiocima, bilo bi i tema sledećih nekoliko tekstova. Opat bi se malo sačelkalo i opet provera ključnih reči i opet pisanje članaka i tako u krug.
Sistem je bio proveren i sigurno je donosio napredak sajta. Uz to se mogao koristiti i jedan deo iz servisa AdWords koji je davao dodatne informacije o ključnim rečima. Bez ikakvih problematičnih sistema za napredovanje, samo prosta analiza ključnih reči.
A danas …
E pa danas je situacija mnogo komplikovanija, a alatu za analizu su se pojavili termini kao što su “(not provided)” i “(not set)” i oni sada dominiraju sa tabelom gde se nalaze ključne reči. Pod pojmom dominiraju mislim da ne možete videti oko 90% ključnih reči sa kojima su ljudi došli na vaš veb sajt. I onaj alat u AdWordsu je takođe promenjen, oni to nazivaju unapređenjem, ja ču upotrebiti izraz da je to đubre.
Carevo novo odelo
Car je go. Odmaha na početku da kažem da to bude jasno. Ovo je deo posta na kojem bi se trenirani analiticari i slični stručnjaci zadržali i počeli da objašnjavaju kako je to dobro. Kako će to doneti pozitivne promene. Ja za sad nisam prošao trening i mogu samo da kažem ono što vidim. Uzroci su koliko sam shvatio da se ljudi posvete stvaranju kvalitetnog sadržaja za korisnike i da dobiju povratne linkove ka svom sajtu te tako da poprave poziciju u rezultatima pretraživanja. Meni je ipak bliže objašnjenje da je to urađeno radi popravljanja stanja sa kontekstualni oglašavanjem. Ima još mnogo teorija o uzrocima za prikrivanje ključnih reči od strane Googla, pa je jedna od teorija se se radi enkripcija rezultata pretrage da ih tajne službe ne bi mogle prisluškivati.
Drugi alati su neophodni
Ogroman broj tekstova o razvijanju veb sajtova i njihovom unapređenju prestao je da važi. Sad se koriste nove tehnike sa nekim drugim alatima kao što je ahrefs.com, koji sam tek počeo da koristim i tek se upoznajem sa njegovim mogućnostima. Nemojte se oslanjati na priče koje su prežvakane i koje ponavljaju pojedinci da su Google Analytics i Google Adwords dovoljni da se radi istraživanje kjlučnih reči, pretražite šta je napisano o toj temi samo u zadnih godinu dana ili čak kraće.
U svakom slučaju rad na vasem veb sajtu je neophodan, ali sa pravilnom analizom bitnih podataka ćete postizati bolje rezultate. Za početak preporučujem da pročitate sledeći tekst Google ‘(Not Provided)’ Keywords: 10 Ways to Get Organic Search Data.
eRepublika, svi su dobro došli
February 14, 2013 | Posted in Video igre | By Nikola Vejin
Besplatna igra eRepublik je nešto čime sam se zanimao jedno dva meseca unazad. Pre početka igranja e Republike, bio sam igrao Travian i Hettrick, od igrica koje su besplatne i igraju se iz browsera. Travian sam počinjao igrati nekoliko puta, i onda sam odigrao jedan ceo server. Problem je što ako se ne registrujete pre početka servera, nemate šta tražiti u toj igrici. Hattrick igram više od 4 godine i nije loš, naravno ko voli takav tip igrica gde se rukovodi fudbalskim klubom.
E-Republik je zato sad mogu reći pravo osveženje. Kao i kod svih igara koje su besplatne, ovde se takođe kupovinom zlata za pravi novac stiče određena prednost. Ali administratori se trude da se ceo sistem balansira, jer kako je u pitanju simulacija stvarnog sveta, jedino nema religije, onda se stvari moraju ipak malo drugačije balansirati. U igri dominiraju zemlje gde se igrači najbolje organizuju, čak i one sa malo igrača vodeći dobru diplomatiju i sklapajući dobre saveze mogu da opstanu i da se ćak prošire.
Link za kreiranje novog naloga na sajtu http://www.erepublik.com
Što se tiče vremena koliko je potrebo izdvojiti, to je oko 10 minuta dnevno. Ukoliko se ne ulogujete nekoliko meseci, vaš nalog se prebacuje u režim mirovanja i možete ga povratiti kad želite.
Retuširanje blogova
October 17, 2012 | Posted in Aktivizam | By Nikola Vejin
Na blogu koristim Broken Link Checker i sasvim solidan program. Periodično proverava sve linkove na blogu i ukazuje na problematične. Da bi ste imali dobar blog, poželjno je da sve bude funkcionalno, pa tako treba strediti i linkove u starijim postovima, jer su i oni slika vašeg rada.
Nisam baš lično bio ažuran u sređivanju bloga do sada, testirao sam plugin i tako je stajao. Kako se u nekom narednom periodu planiram malo više baviti web dizajnom i svim što ide uz to, rešio sam da popravim te greške sa linkovima. Većina neispravnih linkova je bila vezana za projekat GNUzilla, koji je bio prvi elektronski časopis posvećen slobodnim operativnim sistemima (GNU, GNU/Linux i *BSD) i slobodnom softveru uopšte. Sve to još na Internetu, samo na drugim adresama.
Međutim izvestan broj neispravnih linkova je vodio do blogova, koji su se u jednom trenutku osvrnuli na neke neprijatne situacije, napisali oštrije tekstove. Ili napisali tekstove koji su bili neosnovana prozivka ljudi ili institucija. Bilo kako bilo, da bi bili korektni sa svima, ti zapisi sa njihovih blogova su netragom nestali. Kad se proba pretraga, pronalazi se dosta linkova koji vode, na sad nepostojeće stranice.
Lično mi se to ne sviđa, ako nisam u pravu ili sam preterao, napisaću izvinjenje. Do sad nije bilo potrebe za takvim aktivnostima, ali ko zna. Razlog možda leži u tome da sam se više povetio pisanju vezanom za izradu veb sajtova, nego analiziranju savremenika i dešavanja.
Dva miliona i sto hiljada
September 3, 2012 | Posted in Web razmišljanja | By Nikola Vejin
Ili šta RTS kaže ?
Recimo ovako, emisija se zvala ” Sto godina srpskog ratnog vazduhoplovstva : Međunarodni aeromiting, prenos sa aerodroma Batajnica “, počela je u 10 časova i 35 minuta, a završila se u 15 časova. Podatak sam uzeo iz dnevnih novina od 2 septembra. Danas u emisiji “Dnevnik 2”, voditelj je rekao da je tu emisiju gledalo 2 100 000 gledalaca i da su čak i oni koji se bave praćenjem gledanosti iznenađeni sa tim rezultatima. Bilo je tu malo više priče, svakako da je prenos bio gledan, ali da li je 2 100 000 stanovnika Srbije nedelju provelo sedeći skoro četri i po sata ispred malog ekrana, gledajući RTS 1.
Kako sam imao kod kuće instaliran piplmetar, znam otprilike kako to radi, da postoji mnogo različite kategorije gledanosti. Ima na primer gledanost koliko se ljudi zadržalo gledajući neki kanal manje od minuta, koliko je ljudi neki kanal gledalo između 1 i 3 minuta, koliko ih je gledalo neki kanal manje od jednog sata i slične kategorije. E to je šema koja se koristi na Balkan, pa i u Srbiji kaže se broj gledalaca ali se ne kaže u kojoj kategoriji. I tako se stekne utisak da je preko dva miliona ljudi sedelo preko 4 sata gledajući jedan kanal.
Događaj jeste bio zanimljiv i verovatno je mnoge zainteresovao, međutim sasvim je sigurno da je značajno manji broj gledalaca proveo čak manje od četri sata ispred televizije. I sad to tehnički jeste neistina, a sad da li je slučajno tako ispalo ili je postojala namera da se podaci tako prezentuju u udarnom terminu.
Zašto svi friziraju podatke ?
Pa recimo zbog reklamnih kampanja, recimo platiš prikaz reklame i nju vidi preko dva miliona ljudi. Jer bez obzira kad prikažu tvoju reklamu u toku emisije, dva miliona ljudi je uvek tu i videće je. A to je blizu trećine stanovnika u Srbiji. I naravno to je istina, jer su to rekli na televiziji. Nije sad u pitanju RTS, sve televizije sa nacionalnom frekvencijom povremeno iznose podatke na isti fazon koji se večeras mogao videti. Zanimljivo je to da takve podatke nisu iznosili pre recimo 20 ili 30 godina.
Nije bilo ni potrebe da se iznose podaci o tako uspešnoj gledanosti programa, iz prostog razloga. Nije postojao Internet, a sad postoji. Gledanost televiziskih kanala u klasičnom smislu opada, a raste posećenost sajtovima. Oglašivači su to primetili, pa su počeli da se reklamiraju na Internetu, jednostavno deo budžeta za reklame zakinu televiziji i novinama i preusmere na sajtove. Postoje metode za praćenje uspešnosti reklamnih kampanja, i vide se rezultati. To dovodi da se stabilno povećavaju budžeti koji se izdvajaju iz godine u godinu za reklamiranje na Internetu. I to na štetu televizije i novina.
I sad sledi zaključak
Ne znam da li treba uopšte pisati zaključak, kad je sve tako očigledno, neko bi mogao reći “mala bara, a mnogo krokodila”. I još bi se svašta moglo napisti, na informacije koje se svakodnevno mogu videti, pročitati i čuti, a od ekipa kojima je cilj da se sopstveni proizvod predstavi u što boljem svetlu. Sasvim ljudski postupak, ali da se sačuva neka mera da se ne preteruje. Da se rezumemo ima i sajtova koji kad prikazuju svoju statistiku, prećute neke podatke a duge istaknu.
Međutim rezultati reklamnih kampanja se mogu pratiti veoma uspešno. I sasvim je sigurno da će se količina novca koja se izdvaja za reklame na Internetu nastaviti povećavati u narednim godinama.